
Definicija Vizije proizvoda (eng: Product Vision): To je kamen temeljac vaše strategije proizvoda. Prikazuje vaš plan razvojnog puta proizvoda (eng: product roadmap) koji treba da bude usklađen sa vašim svakodnevnim odlukama na razvoju proizvoda.
Ali najveća greška koju menadžeri čine prilikom definisanja vizije proizvoda, jeste to što ona postaje toliko uzvišena i neopipljiva da je na kraju besmislena.
Dobru viziju proizvoda otkriva onaj ko je kupac, ko je korisnik, a prijedlog vrijednost jasno se povezuje sa ciljevima kompanije. Drugim riječima, vizija treba da bude jasna, precizna, povezana sa ciljevima kompanije i da ne podliježe različitim interpretacijama.
Kada dobijete povratnu informaciju za funkcionalnost za koju se zalažete, treba da je možete povezati sa vizijom proizvoda koju ste vi ili top menadžment sastavili još u startu.
U međuvremenu, koristite ovaj obrazac koji će vam pomoći da formulišete vašu izjavu o viziji proizvoda.

Dobro došli, moje ime je Dejan Majkić i u ovom tekstu glavna uloga je Product Owner u Banjaluci.
Zamislite sljedeću situaciju. Otvoreno je novo radno mjesto za Product Owner-a u nekoj kompaniji jer je prethodni napustio kompaniju. Prijavili ste se na konkurs i izabrani ste za ovu poziciju.
Šta mislite, kako da počnete. Nova kompanija, nova uloga, novi proizvodi, novi poslovni procesi, novi ljudi, puno nepoznati stvari. Jedino je plata poznata donekle :)
Neka od pitanja koja će novog Product Ownera dočekati su:

Korisnička priča (eng: User Story) i Funkcionalni zahtjev korisnika (eng: Functional requirement) su uobičajeni pojmovi koji se koriste u softverskoj industriji. Ali šta su oni? Da li su drugačiji ili je to potpuno ista stvar? Odgovorićemo na ova pitanja u ovom postu.
Korisničke priče su kratki opisi funkcionalnosti iskazanih iz perspektive korisnika. Fokus je na zašto i kako korisnik komunicira sa softverom. Korisnička priča je u osnovi definicija visokog nivoa onoga što softver treba da bude u stanju da radi. Obično se svaka povratna informacija ili zahtjev koji potiče od preduzeća ili krajnjeg korisnika može napisati kao korisnička priča.
To se radi na stikeru dimenzija 5x12 cm i stavljaju se na tablu, tako da opis (Description) ide na prvu stranu a detalji (Acceptance criteria) iza. Nakon toga slijedi diskusija o svakom pojedinačnom, izbacivanje ili dodavanje novih i redanje po prioritetima.
Dobra korisnička priča napisana je jednostavnim jezikom i govori o razlogu i očekivanim prednostima određenog područja softvera. Obično slijede templejtu kao što je ovaj:

Dejan Majkić je Product Owner i Scrum Master iz Banjaluke. U ovom tekstu donosi nekoliko savjeta za sve one koji žele da se samostalno pripreme za polaganje - Professional Scrum.org Product Owner I i Professional Scrum Master-a I i da steknu sertifikat organizacije www.Scrum.org:

This issue of IOTA Book was published on 8 October, 2019. As always, it gathers the most interesting topics and speakers who presented on the 23rd General Assembly of IOTA in July.
In 2019 the theme of the General Assembly was HR transformation in tax administrations. Are HR departments in tax administrations prepared for the future challenges?
Find out more and read about:

Odete na razgovor za posao u neku kompaniju ili vas pozovu na "prijateljski razgovor", pitaju vas, kolika vam je trenutna plata, vi odgovorite - možda kažete istinu možda je malo uvećate. Oni vam ponude 100 EUR više za isti ili sličan posao, da li biste prešli? Da ne bude zabune, govorim o IT stručnjacima.
Nije lako pitanje, zar ne? Ne znate šta će novi poslodavac od vas zaista očekivati a informacije koje ste čuli na ovom neformalnom razgovoru o uslovima koje će vam novi poslodavac ponuditi nisu dovoljne za donošenje odluke.
Svakako, ovo pitanje ima smisla pod uslovom da u kompaniji za koju trenutno radite nemate problema sa lošim međuljudskim odnosima ili nekih drugih problema zbog kojih ćete svoju trenutnu kompaniju, čak i po cijenu niže plate, napustiti čim prije.
Ja ću svakako na kraju ovog teksta da dam moju procjenu cijene prelaska (iznosa uvećanja) na ovom našem - balkanskom prostoru, ali se iskreno nadam se da ćemo odgovoriti na ovo pitanje zajednički kako bi smo došli do prave slike. A to će onda možda nekome značiti nešto.

Moje ime je Dejan Majkić. Ja sam sertifikovani Product Owner sa prebivalištem Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. U ovom članku pokušaću ukratko da objasnim šta je Product Owner i koja je njegova odgovornost.
PO je izrazito je traženo zanimanje u svijetu, a sve češće i kod nas, pa je red da ga potpuno demistifikujemo u pogledu aktivnosti koje obavlja i odgovornosti koju ima.
Product Owner (Vlasnik proizvoda) je ključna uloga u Scrum timu, odgovorna za maksimizovanje vrijednosti proizvoda kroz upravljanje i prioritizaciju Backloga proizvoda. On povezuje Scrum tim sa zainteresovanim stranama, zastupa potrebe krajnjih korisnika i osigurava jasnu viziju proizvoda tako što komunicira šta proizvod treba da postigne i zašto je to važno. Jasnim određivanjem prioriteta i stalnom saradnjom sa timom i stakeholderima, Vlasnik proizvoda omogućava uspješnu isporuku vrijednosti korisnicima.
U originalnoj Scrum terminologiji, naziv Product Owner odražava ulogu osobe koja „posjeduje odgovornost“ za proizvod i vrijednost koju on donosi. Prilikom prevoda, riječ „vlasnik“ je zadržana jer simbolizuje odgovornost, autoritet i posvećenost.
Ukoliko bi se naziv previše ublažio, recimo u „menadžer proizvoda“ ili „odgovorno lice za proizvod“, izgubio bi se dio važnosti koji naglašava da je ta osoba ključni donosilac odluka u vezi sa proizvodom.
Evo zašto se baš tako zove:
Ova uloga je zaista presudna jer spaja dva kraja - razvojni tim i zainteresovane strane. Product Owner sarađuje sa zainteresovanim stranama kako bi pronašao prave zahtjeve i kako bi pomogao korisnicima da osmisle zahtjeve koje u tom trenutku možda neće vidjeti ili razumjeti. To ne samo da poboljšava odnos sa kupcima, već takođe pomaže i u izgradnji povjerenja.
A na drugom kraju, Product Owner pomaže razvojnom timu da razumije viziju i korisničke zahtjeve (User Requirements).
To znači da je ova uloga svojevrsni most između dva kraja, koja efikasno poboljšava komunikaciju.
Krajnja odgovornost Product Owner-a je da obezbjedi da proizvod stvori novu vrijednost za svoje korisnike, buduće kupce kao i za kompaniju. Takođe, da se pobrine da povratna informacija (feedback) od određene zainteresovane strane bude na pravi način uzeta u razmatranje.

Dobrodošli u svijet mašte i čarolije, serija i filmova, sporta i zabave, informacija i udarnih vijesti i beskrajno uživajte u gledanju televizije, gdje god da stanujete, bez ugovorne obaveze i bez ikakvih ograničenja, potpuno besplatno.
Zašto biste bili pod uticajem određene kompanije kojoj je u interesu da vam diktira koje TV programe (televizija uživo) sa kvalitetnim sadržajem ćete gledati, a koje nećete moći.
Postavlja se pitanje, kako vi, kao obični građani možete da utičete na ovo?
Posljedenje ažurirano:

Već sada nedostatak kvalitetnih IT kadrova i u privatnom i u javnom sektoru predstavlja ozbiljan problem. Dodatno, kada bi smo imali npr. strategiju da informatička djelatnost postane izvozna grana i da bude važna djelatnost od koje se dobro živi - nedostatak kvalitetnih kadrova bio bi ozbiljno ograničenje.
Hipotetički, zamislite da se pojavi neka ozbiljna investicija i ovog trenutka nam zatreba 1000 ili više informatičara - njih jednostavno nema. Školovanje traje predugo, pruža uopšteno znanje pa je kvalitetna obuka uz rad neophodna. Školovanje kadrova treba da bude dio strategije. Kad izrađujete strategiju morate znati gdje želite stići i šta vam za to potrebno.
Ako je imate ali ne znate šta želite sa tom industrijom onda ne možete pripremiti ni profile ni dovoljno potrebnih kadrova.
E sada, ako imate kvalitetne IT kadrove, da li ih plaćate dovoljno?

Kompanija RT-RK je jedna od najvećih IT kompanija samo u Srbiji trenutno zapošljava više od 1.000 ljudi, sa kancelarijama u Novom Sadu i Beogradu. Prosječna ocjena na Joberty-u je 3.8 (max 5) na osnovu 14 utisaka korisnika.
Prenosimo iskustvo jednog medior Software Developera:
“Izazovno i kreativno iskustvo u sjajnoj atmosferi
Radio sam na one-off small-scale projektu gdje je RT-RK zadužen za dizajn hardvera i softversko rješenje koje uključuje dijelom unaprijed poznate algoritme za obradu podataka. Radio sam u timu kompetentnih i motivisanih ljudi, sa veoma konstruktivnim stavom prema projektu.
Imao sam veoma široku slobodu u definisanju načina na koji ću završiti ono što mi je povjereno. Hardver za koji se u toku rada pokazalo da je potreban nabavljen je u najkraćem roku. Atmosfera kolegijalna, drugarska, profesionalna.

Pre jedno dva meseca bio sam na razgovoru za posao u IT kompaniji Penta na Novom Beogradu, gde me je pozvala HR regruterka Milica Bojić kroz LinkedIn poruke.
I posle obećavajuća 2 časa (a zakazano 45 min) prijateljskog razgovora o svemu, više se ne javiše.
Ja i nisam aplicirao za posao, nego došao na insistiranje regruterke kroz poruke, znate kako to ide, "da se upoznamo". Zato se i nisam razočarao, nego me usred noći razbudiše komarci i ležim dokon i nešto se odjednom setih one ekipe. Pokazali su mi prostor, upoznali me s timom i ispričali mi o projektu. Prijateljski smo se rastali uz osmehe i obećali čuti za nekoliko dana, ali posle toga ni glasa.