U našoj civilizaciji se uvijek negde žuri tako da ljudi nemaju previše vremena za duge razgovore, pa čak ni u pazaru. Kupovina se kod nas bazira na fiksnim cijenama na osnovu kojih zaključujemo o kvalitetu robe (tj. ako je skupo, mora biti i dobro) i funkcioniše po principu: „Ako ti se ne sviđa, poljubi pa ostavi!“

Međutim, nije svuda tako. Tamo negdje daleko, fiksne cijene su misaona imenica, a pazar je zanat koji treba da se ispeče od malih nogu. U tom dijelu svijeta cijena je tek tema za divan i nadmudrivanje. O njoj se može pregovarati zahvaljujući tome što je svaki gazda u svojoj radnjici po cijeli bogovjetni dan. Tako to ide i na Bliskom Istoku.

Kada tamo dođe neko sa „bliskog dalekog ili divljeg zapada“ sa dubokim džepom, usljed velike jeftinoće ni precjenjene stvari mu neće djelovati skupo i neće imati glavobolju. Ali će je zato imati oni sa plitkim džepom i koji misle da nikad neće ovladati tom vještinom, pa da je zato lakše da ništa ni ne kupe!

Ali, postepeno će urođena borba za opstanak učiniti svoje pa će naivni turista poslije raznoraznih peripetija ipak na kraju steći moć cjenkanja. Isprva će okretati leđa „bezobraznom“ trgovcu, potom će par puta biti nasamaren da bi već na kraju živaca i sam postao „bezobrazan“ prestajući da crveni od stida i neprijatnosti u razgovoru sa prodavcem.

Dok studentske menze kod nas nisu baš oaze uživanja, u nekim dijelovima svijeta stvari u vezi sa tim stoje sasvim drugačije. Studentska menza X'ian univerziteta sastoji iz tri cjeline: u jednoj se služe tradicionalna kineska jela, u drugom su jela iz cijelog svijeta, a treći je najudobniji i predviđen za večeru i opuštanje nakon napornog dana.

Ova kantina nije otvorena za javnost, a moja malenkost je imala priliku da ga posjeti kao sastavni dio studijske posjete ovom prestižnom kineskom univerzitetu.

Da ne zaboravim, ovo je snimak samo jedne etaže od ukupno 3. Šta vi kažete?

Za samo 12 EUR godišnje možete da šaljete neograničene poruke i emotikone putem Telegrama, WeChat-a, Whatsapp-a, Facebook Messengera, Vibera i mnogih drugih instant aplikacija za dopisivanje u bilo kojoj zemlji na svijetu. Zahvaljujući ovoj kartici ostaćete u kontaktu sa svojom porodicom, prijateljima i kolegama.

Jednostavno ubacite ovu karticu u svoj mobilni telefon i počnete chat. Broj vam ostaje isti, osim što niko neće moći da vas dobije putem poziva, jer ta opcija ne radi.

Kako funkcioniše ChatSim?

Prije svog putovanja naručite karticu putem web stranice www.chatsim.com. Kartica važi godinu dana. Aktivacija kartice je jednostavna i radi se o samo nekoliko klikova putem web stranice.

Jedan stambeni blok u Pekingu, sastoji se od 30 identičnih zgrada. Zgrade imaju 30 spratova i dva ulaza.

Pod pretpostavkom da svaka etaža ima 3 stana, lako je izračunati koliko jedan stambeni blok ima stambenih jedinica.

Da ne zaboravim, kilometar dalje, u izgradnji je identičan stambeni blok itd...

Da li smatrate da angažovanje kineskih građevinskih firmi, koje po izuzetno povoljnim cijenama izgradnje, uz zavidan kvalitet i rok izgradnje ali uz podršku lokalnih i republičkih vlasti, mogu trajno riješiti stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova u Republici Srpskoj?

LaRae Quy, koja je pune 23 godine radila za američki FBI, otkrila je nekoliko savjeta kako ‘čitati’ signale koje nam šalju sagovornici.

Istraživanja pokazuju da je za upoznavanje ličnosti i njezino skeniranje potrebno svega pet minuta. U tih pet minuta možemo evaluirati ličnost sa gotovo 70 odsto tačnosti. Ali preostalih 30 odsto ponekad može stvoriti problem.

Sposobnost ‘čitanja’ ljudi jedna je od veoma korisnih vještina koja se može naučiti, smatra bivša agentica FBI-ja, LaRae Quy. Radeći pune 23 godine za FBI, kaže, stekla je bogato iskustvo te sa sigurnošću može tvrditi da dobro ‘čita’ ljude.

Dodaje kako ne morate posjedovati supermoći koje podrazumijevaju čitanje misli.

Da biste otkrili što se događa u nečijoj glavi, morate samo pratiti signale koje osoba šalje svojim ponašanjem. Oni će vam otkriti baš sve o nekoj osobi.

Izdvojila je devet savjeta koji će svima pomoći u uspješnom ‘čitanju’ ljudi, prenosi Instameme.

Ja sam bog, ja sam najveći čovjek koji je ikada živio, sve je o meni….Ove i slične poruke sve su masovnije u popularnoj muzici, a vulgarno samohvalisanje i drugi pokušaji da se po svaku cijenu izađe iz anonimnosti postali su standard za ponašanje na društvenim mrežema. To su, međutim, samo pokazatelji duboke patologije i krize pravih vrijednosti u zapadnom društvu, tvrde stručnjaci.

Ljubavne pjesme su mamac za široku publiku još od vremena džez svirača iz zadimljenih klubova, a potom psihodeličnih Bitlsa, pa sve do nekada kontroverzne Madone i današnjih tinejdžerskih zvijezda, koje su poznatije po profilima na društvenim mrežama nego po svojim pjesmama.

Ono što se, međutim, promijenilo jeste da je izražavanje ljubavi u savremenoj pop muzici sve ćešće prvenstveno usmjereno ka samome sebi. To potvrđuje i istraživanje Pem MekAuslan i Meri Vong, dve profesorke psihologije sa Univerziteta u Mičigenu, objavljeno ovog ljeta. Istraživanje je zabilježilo značajan porast narcizma i individualizma u zapadnoj muzici u posljednjih četvrt vijeka, a takav trend je zabrinjavajući i usljed činjenice da američke i evropske pop zvijezde diktiraju kulturne trendove.